Grčko-helenistička zbirka


Raznorodni predmeti starogrčke civilizacije, otkupljeni, donirani ili slučajno pronađeni mahom na srednjodalmatinskim otocima i u priobalju, popisani su u prvim muzejskim inventarnim knjigama. Prvotno sistematizirani u Antičkom odsjeku, potom u Grčko-ilirskoj zbirci te naposljetku, od godine 1993., u Grčko-helenističkoj zbirci, danas čine fundus od preko 5200 registriranih predmeta. Tako Arheološki muzej u Splitu baštini najstariji i najveći fond predmeta porijeklom iz Dalmacije iz svih faza grčke umjetnosti (arhajskoga, klasičnoga i helenističkog razdoblja), zbog čega ova zbirka ima osobitu vrijednost.

Prvi kustos zbirke, do godine 1972., bio je arheolog i svojedobno ravnatelj Muzeja Mladen Nikolanci, a potom je dr. sc. Branko Kirigin, danas muzejski savjetnik u miru, također nekadašnji ravnatelj, nastavio obogaćivati i voditi zbirku do 2012. g. Višegodišnjim zaštitnim arheološkim iskopavanjima u Visu (antička Issa) otkrivene su i istražene dvije antičke gradske nekropole, na položajima Martvilo i Vlaška njiva, čime je fundus zbirke znatno povećan, pa je 1983. g. Muzej utemeljio Arheološku zbirku Issa, danas izloženu u zgradi Gospine batarije u Visu. 

Kiriginovim projektom Jadranski otoci (Adriatic Islands Project) od 1992. do 1997. g. okupljen je multinacionalni istraživački tim znanstvenika koji je rekognosciranjima i istraživanjima otokâ Šolte, Brača, Hvara, Visa, Biševa, Lastova te osobito Palagruže, gdje su sustavno istraživani ostatci svetišta grčkog junaka Diomeda, prikupio golem fundus arheološkog materijala širokog kronološkog okvira. 

Veći dio spomenika Grčko-helenističke zbirke čine raznoliki tipovi cjelovito sačuvanih keramičkih vaza i posuda, ponajviše iz helenističkog razdoblja, pronađeni u istraživanju gradske nekropole na položaju Martvilo u Visu (antička Issa). Ostali predmeti potječu iz Staroga Grada na otoku Hvaru (antički Pharos), Solina (antička Salona), Stobreča (antički Epetion), Vida kod Metkovića (antička Narona), Budve (antička Buthoe), Karina (antički Corinium), Kaštel Sućurca, Mutograsa, s otoka Brača, itd.

U muzejskom lapidariju i stalnom postavu posjetitelji mogu vidjeti više od 90 kamenih, keramičkih, metalnih i staklenih predmeta, datiranih od 6. do 1. st. pr. Kr. 

U lapidariju se nalaze kameni javni natpisi i arhitektonski ulomci: nadgrobni spomenici pronađeni na jugozapadnoj nekropoli antičke Ise, javni natpis – reskript odluke Gaja Julija Cezara iz Salone, posvetni natpis sa spomenom hijeromnamona i svećenice iz Kaštel Sućurca, postolje kultne posude iz Ise, nadvratnik hrama iz Salone te mramorna oplata hrama ili mauzoleja iz Ise. U atriju Muzeja izložen je mramorni reljef s prikazom plesačica iz Narone. U velikoj dvorani zbirka je koncipirana kronološki i topografski te je izložena u tri vitrine. U prvoj vitrini izloženi su predmeti iz arhajskoga i klasičnog razdoblja te iz Farosa. U drugoj i trećoj vitrini izloženi su predmeti iz Ise te ostalih većinom srednjodalmatinskih lokaliteta. Izložene su oslikane i ukrašene keramičke vaze (crnofiguralna i crvenofiguralna keramika, importirana i lokalna Gnathia keramika, kasnohelenistička keramika), terakotne statue, stucco skulpture, zlatni nakit, stakleni unguentariji, amfore i nadgrobni spomenik posvećen junaku Kaliji, ujedno i najstariji grčki natpis u stihovima pronađen u Hrvatskoj.

Spomenici iz Grčko-helenističke zbirke potvrđuju različite aspekte političkog, ekonomskog, socijalnog i religijskog života grčkih doseljenika u Dalmaciji te istodobno njihovu prilagodbu i njihov utjecaj na lokalne prilike. Uz popratne fotografije, karte i tumačenja posjetiteljima se daje uvid u širenje grčke civilizacije na istočnoj obali Jadrana, s naglaskom na osnutak i život u grčkim naseobinama Isi i Farosu.

Nadgrobni spomenik Timasionove obitelji

Nadgrobni spomenik Timasionove obitelji

  • poč. 2. st. - sred. 1. st. pr. Kr.
  • Vis (antička Issa), jugozapadna nekropola Martvilo
  • vapnenac
  • vis. 172 cm, šir. 65 cm

Obiteljski nadgrobni spomenik (stela) u obliku hramskog pročelja. Zatvorena vrata koja nose dva kanelirana stupa imaju ključ (ili zvekir) i vjerojatno simboliziraju ulaz u podzemni svijet. Iznad stupova je profilirani zabat u čijoj je sredini peterolisna rozeta. Na spomeniku su zapisana imena osmero pokojnika, triju žena i petorice muškaraca, članova obitelji čije je odnose nemoguće precizno utvrditi. Prvi pokojnik bio je vjerojatno onaj zapisan većim slovima, u drugom retku, ispod arhitravne grede: Timasion, sin Dionizijev.

Javni natpis – Cezarov reskript

Javni natpis – Cezarov reskript

  • 56. g. pr. Kr.
  • Solin (antička Salona), blizu Porta Caesarea
  • vapnenac
  • vis. 43 cm, šir. 45 cm, deb. 8,5 cm

Ulomak javnog natpisa sačuvan je samo fragmentarno, jer je preklesan i prenamijenjen već u rimsko doba, te je bio u funkciji poklopca uličnog odvoda za otpadne vode. Natpisni je tekst reskript odluke Gaja Julija Cezara, datiran prema rimskim konzulima Gneju Lentulu Marcelinu i Luciju Marciju Filipu te prema isejskom vrhovnom svećeniku, hijeromnamonu Zopiru. Iz natpisa saznajemo kako je u proljeće 56. g. pr. Kr. u Akvileji isejsko poslanstvo, u kojem su bili i domicilni Tragurijci, stupilo pred tadašnjega guvernera Ilirika Gaja Julija Cezara, kako bi zastupalo interese svojega polisa. Dijelovi natpisa upućuju na zaključak da su u pregovorima, uz stanovnike Tragurija i Epetija, sudjelovali i domaći Jadastini te da je Isa u to vrijeme bila autonoman, slobodan polis, službeni saveznik i prijatelj rimskog naroda.

Ulomci reljefa s prikazom plesačica

Ulomci reljefa s prikazom plesačica

  • sred. 2. st. pr. Kr. - druga pol. 1. st. pr. Kr.
  • Vid kod Metkovića (antička Narona)
  • prokoneški mramor
  • desni ulomak: duž. 98 cm, vis. 45 cm; lijevi ulomak: duž. 130 cm, vis. 45 cm; ukupna duž. 228 cm

Dva ulomka reljefa s prikazom osam plesačica u nizu, u različitim pokretima, možda izvode ples emmeleia, koji se plesao u tragedijama u antičkom kazalištu. Na reljefu su vjerojatno prikazane nimfe, mitološka bića nižeg ranga; reljef je možda dio arhitektonskog ukrasa neke kultne građevine ili mauzoleja. Nejasno je zbog čega nedostaju glave i ruke te koja je svrha pravilnih udubljenja između ruku plesačica.

Piksida

Piksida

  • rano 6. st. pr. Kr. 
  • Solin (antička Salona)
  • keramika
  • vis. 8,9 cm, pr. 9 cm

Piksida (kozmetička posuda) s poklopcem pripisuje se PRK slikaru. Na poklopcu i trbuhu posude oslikane su i urezane razne životinje: koza, tigrovi, magarac i patka. Posuda je uvezena iz Korinta.

Narukvica

Narukvica

  • 6. - 4. st. pr. Kr.
  • Solin (antička Salona)
  • zlato
  • šir. 7 cm, deb. 3 cm

Narukvica kružnog presjeka na čijim se krajevima nalaze lavlje glave okrenute jedna prema drugoj, otvorenih usta, povijenog jezika, obrubljene nizom granula. Narukvica je možda izrađena u Maloj Aziji.

Utezi

Utezi

  • kraj 5. st. - 1. st. pr. Kr.
  • nepoznato mjesto pronalaska
  • olovo
  • uteg 1: vis. 4,8 cm, duž. 4,5 cm, deb. 1 cm, tež. 270,21 g
  • uteg 2: vis. 5 cm, duž. 4,6 cm, deb. 7 mm, tež. 201,52 g 
  • uteg 3: vis. 4,4 cm, duž. 4,2 cm, deb. 1 cm, tež. 219,13 g
  • uteg 4: vis. 3,2 cm, duž. 3,2 cm, deb. 8 mm, tež. 81,99 g
  • uteg 5: vis. 2,6 cm, duž. 2,6 cm, deb. 8 mm, tež. 55,5 g

Pet kvadratnih grčkih olovnih utega prema ujednačenosti stila, simbolâ, legendi i težinâ nesumnjivo pripada atičkom metrološkom sustavu. Na sebi imaju reljefne prikaze amfore, kopnene kornjače, mladog Mjeseca i polumladog Mjeseca, što je standardni repertoar simbolâ atenskoga Regular Weight System od kasnoarhajskoga do kasnohelenističkog razdoblja. Uz simbole tri primjerka imaju legende s oznakama nominala trećine i četvrtine statera (tritemorion i tetartemorion). Nije poznat lokalitet ni arheološki kontekst u kojem su pronađeni; za sada su jedini takvi primjerci utega, poznati na zapadnom Sredozemlju.

Enohoja

Enohoja

  • kraj 4. st. - poč. 3. st. pr. Kr.
  • Vis (antička Issa), jugozapadna nekropola Martvilo
  • keramika
  • vis. 29 cm, pr. izljeva 10 cm, pr. trbuha 13,5 cm

Enohoja (vrč za vino) ukrašena je crnim premazom; trbuh je rebrast; oslikana je motivom bijelih golubica (simboli Afrodite) koje su uokvirene crvenom vrpcom, žutim motivima palminih grana i motivom bršljana (simbol Dioniza). Posuda pripada Gnathia keramici, tzv. aleksandrijskoj skupini, koja se proizvodila u Tarantu na jugu Italije (antički Taras). Gnathia keramika bila je iznimno popularna i cijenjena tijekom helenizma, a izrađivala se i u antičkoj Isi.

Nadgrobni natpis posvećen junaku Kaliji

Nadgrobni natpis posvećen junaku Kaliji

  • 4. st. pr. Kr.
  • Vis (antička Issa), zbirka Dojmi
  • vapnenac
  • vis. 34 cm, šir. 26 cm, deb. 7,5 cm

Nadgrobni spomenik (stela ili titul) na sebi nosi zasad najstariji grčki natpis u stihovima pronađen u Hrvatskoj. Natpis na jonskom narječju u četiri retka časti junaka Kaliju koji je poginuo u pomorskoj bitci s Ilirima i za sobom ostavio sinčića Harma. S obzirom na sadržaj teksta te neuobičajen oblik spomenika u odnosu na druge isejske nadgrobne spomenike iz tog razdoblja, pretpostavlja se mogućnost Kalijine pogibije pri osnutku Staroga Grada (antički Pharos), parske naseobine na Hvaru; njegovo bi tijelo prema tome bilo izgubljeno u pomorskoj bitci, pa je dopadljiva pretpostavka kako je riječ o kenotafu, spomeniku postavljenom nad praznim grobom.

Terakota s prikazom Erosa i Psihe

Terakota s prikazom Erosa i Psihe

  • 3. - 2. st. pr. Kr.
  • Vis (antička Issa), jugozapadna nekropola Martvilo, grob 4
  • keramika
  • vis. 30 cm, šir. 15 cm; postolje: duž. 8,6 cm, šir. 3 cm, vis. 4 cm

Terakota koja prikazuje mladog i nagog krilatog Erosa u zagrljaju i poljupcu s napola odjevenom krilatom Psihom. Erosova krila bogato su izrađena i spuštena te imaju odliku ptičjih, dok su Psihina krila uzdignuta, poput leptirovih. Ova terakota nema bliskih paralela, pa se smatra da je riječ o lokalnoj proizvodnji. Motiv skupine Erosa i Psihe veoma je raširen u helenističko doba, osobito na oslikanim vazama, a prisutan je i tijekom cijeloga rimskog razdoblja, primjerice kao metafora smrti na sarkofazima. 

Naušnica

Naušnica

  • helenističko razdoblje
  • Brač
  • zlato
  • vis. 3,2 cm, vis. s iglom 3,9 cm

Naušnica u obliku stiliziranoga nagog krilatog Erosa koji u desnoj ruci drži dio štapa, a u lijevoj ruci posudu u obliku rozete s listovima te kalotastim središnjim ispupčenjem, ukrašenu tehnikom granulacije. Preko oba ramena, dijagonalno dužinom cijelog tijela, križaju se vrpce od višestruko pletene žice, u čijem je sjecištu okrugli medaljon. Ovakav tip zlatnih naušnica bio je veoma popularan tijekom helenizma širom Sredozemlja. U zbirci je izloženo još nekoliko primjeraka varijacija istog tipa naušnica pronađenih u Budvi, Visu i Solinu (Majdanu).