KACIGA (iznenađenje!), a zatim još jedna KACIGA (prava senzacija!) Pronađena KACIGA... Impresivna ilirska KACIGA stara 2500 godina... Nevjerojatno arheološko otkriće: KACIGA...
Ovo su samo neki od natpisa u medijima koje čitamo i slušamo zadnjih mjeseci. U čemu je senzacija spomenutih kaciga? Je li to jedina pronađena posebnost ili postoji još nešto? U čemu je čarolija arheološkog lokaliteta na Pelješcu - Zakotorac koji već četiri godine pozlaćuje ruke arheo-istraživača?
Jasno je! Pred nama je novo predavanje u sklopu popularnog arheo-projekta „Šta vi tamo kopate?“, a održat će se u četvrtak, 06. lipnja 2024. godine s početkom u 19 h u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci.
U potpunom skladu s jednom od osnovnih niti vodilja ovog projekta, a to je da javnosti prezentira najnovije arheološke nalaze, lokalitet Zakotorac ne može biti friškiji nego što jest.
Svi s nestrpljenjem iščekujemo dr. sc. Domagoja Perkića, potpredsjednika Hrvatskog arheološkog društva i voditelja Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja i dr. sc. Marka Dizdara, ravnatelja Instituta za arheologiju, kako bi iz prve ruke čuli priču o fascinantnim kacigama a vjerujemo da ćemo dobiti i puno više od toga.
I ovaj put, predavanje će moderirati dr.sc. Jacqueline Balen predsjednica Hrvatskog arheološkog društva i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
A što sve znamo o ovom interesantnom lokalitetu?
Na području zaselka Zakotorac (Donja Banda, općina Orebić, Pelješac), na položaju Gomile, u razdoblju od 2020. do 2023. godine obavljena su pokusna arheološka iskopavanja kojima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja, uz sudjelovanje Dubrovačkih muzeja, Instituta za arheologiju i Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U istraživanjima je otkrivena do sada nepoznata prapovijesna nekropola s najmanje 27 kamenih gomila i suhozidnim konstrukcijama naknadno nadograđenima na gomile. Prema rezultatima istraživanja na položaju Gomile 1 i 2 i njihovih „aneksa“ te još tri „aneksa“ uz Gomile 3 i 5, može se govoriti o sasvim novim spoznajama o jednoj iznimno bogatoj i specifičnoj prapovijesnoj nekropoli, s kombinacijom ukopavanja pod gomilama, u grobovima na ravnom i naknadno dodanim suhozidnim konstrukcijama. Ukopavanje se obavlja tijekom duljega razdoblja, najmanje od kasnoga brončanog ili početaka željeznog doba (9. st. pr. Kr.) do mlađega željeznog doba (4. st. pr. Kr.), kako zasad možemo pretpostaviti. Osim navedenog, utvrđeno je i postojanje naknadno dodanih suhozidnih konstrukcija – aneksa, koji očigledno nisu imali funkciju groba. U jednom od njih je godine 2020. pronađena gotovo cjelovita brončana ilirska kaciga tipa III A2-a, datirana u 4. st. pr. Kr. Preostali aneksi koji nisu bili u funkciji groba možda su korišteni za prilaganje votivnih darova (ulomci keramičkih posuda grčke provenijencije), ali i za prinošenje raznih oblika žrtava (npr. libacija i sl.), od kojih preostaje vrlo malo materijalnih tragova. Riječ je o iznimno vrijednome nalazištu, s prepoznatljivom grobnom arhitekturom za koju su najbliže usporedbe zabilježene u Nakovani na Pelješcu i na Kopili na susjednoj Korčuli, te se možda može pretpostaviti kako se radi o karakterističnim počivalištima pokojnika koja su obilježila krajolik u sutonu prapovijesti na južnome dijelu istočnojadranske obale.
O PREDAVAČIMA
Dr.sc. Domagoj Perkić diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doktorirao 2012. godine. Od 1997. do 2001. radio je u Konzervatorskom odjelu u Karlovcu, a od 2001. do 2014. godine radio je kao viši inspektor zaštite kulturne baštine u Odjelu za inspekciju Ministarstva kulture, zadužen za zaštitu i očuvanje podmorske kulturne baštine od Savudrije do Prevlake. Radi kao viši kustos u Arheološkome muzeju Dubrovačkih muzeja; od 2021. godine voditelj je Muzeja. Autor je 4 knjige, 83 znanstvena, stručna i popularna rada. Aktivno je sudjelovao na 35 stručnih i znanstvenih domaćih i međunarodnih skupova te je samostalni autor 4 izložbe, koautor 2 izložbe i suradnik na 5 izložbi.
Bio je voditelj višegodišnjih arheoloških istraživanja u speleološkim objektima te istraživanja i dokumentiranja prapovijesnih arheoloških lokaliteta na dubrovačkom području. Zasebni dio istraživanja odnosio se na dokumentiranje kasnosrednjovjekovnih groblja i pripadajućih kamenih nadgrobnih spomenika, s posebnim naglaskom na stećke. U suradnji s Centrom za prapovijesna istraživanja sudjeluje u višegodišnjim arheološkim istraživanjima prapovijesnih nekropola na poluotoku Pelješcu. Potpredsjednik je Hrvatskog arheološkog društva.
Dr.sc. Marko Dizdar diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirao 2000. godine te doktorirao 2004. godine. Radio je kao kustos u Arheološkom odjelu Gradskog muzeja u Vinkovcima od 1997. do 1999. godine. Danas je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za arheologiju; od 2013. godine ravnatelj je Instituta.
(Su)voditelj je nekoliko domaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata. Autor je tri knjige, te jedne knjige u koautorstvu, brojnih znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim časopisima. Urednik je više publikacija, glavni je i odgovorni urednik časopisa Prilozi Instituta za arheologiju te je član uredništva časopisa Annales Instituti Archaeologici i Archaeologia Adriatica. Voditelj je sustavnih istraživanja groblja latenske kulture u Zvonimirovu, zatim zaštitnih istraživanja prapovijesnih naselja u Virovitici, Gornjem Vukojevcu, Poljani Križevačkoj, Grabriću, Belom Manastiru, Jagodnjaku, Donjem Miholjcu, Šarengradu i Sisku. Od 2020. godine voditelj je istraživanja projekta Dunavski limes u Hrvatskoj (Vukovarsko-srijemska županija) koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Podsjetimo, „Šta vi tamo kopate?“ je prvi međumuzejski projekt javne arheologije u Splitu koji je pokrenuo Arheološki muzej u Splitu u suradnji s Hrvatskim arheološkim društvom, Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika i Muzejom grada Splita, a s ciljem popularizacije arheologije kako bi svima koje zanima pružili uvid u nova arheološka otkrića na prostoru Dalmacije. U Split stižu arheolozi iz cijele Hrvatske koji su voditelji odabranih arheoloških istraživanja, pa publika iz prve ruke saznaje o najnovijim arheološkim nalazima. Stara gradska vijećnica pretijesna je za sve zaljubljenike u prošlost i arheologiju, stoga svakako dođite ranije kako bi na vrijeme zauzeli mjesto i poslušali zanimljive priče o prošlosti života u Dalmaciji.