- Datum: Četvrtak, 13. lipnja 2024.
- Vrijeme: 19:00 sati
- Lokacija: Stara gradska vijećnica na Pjaci
Pridružite nam se na posljednjem predavanju u sklopu projekta "Šta vi tamo kopate?" prije ljetnog predaha. Za ovaj polu-kraj istražujemo fascinantno arheološko nalazište Znojilo (Gradac) smješteno na strateškom položaju između Primorskog Doca, Prgometa i Prapatnice.
Po čemu je Znojilo posebno?
- Nalazište na brdu koje je kontroliralo puteve prema obali
- Povijest obrane od osmanskih provala
- Ostaci prapovijesne gradine i srednjovjekovne utvrde
- Fascinantni artefakti iz svakodnevnog života drevnih stanovnika
Arheološko nalazište Znojilo (Gradac) smješteno je na razmeđu drevnih putova, između današnjeg Primorskog Doca, Prgometa i Prapatnice. Položaj nalazišta na istaknutom brdu strateški je iznimno značajan te se s njega dobro kontrolira široko područje Dalmatinske zagore te put prema obali preko Labinske drage. Iz tog su razloga izaslanici trogirske komune u Veneciji godine 1498. predložili upravo to uzvišenje za gradnju nove utvrde, čija je glavna svrha bila obrana kontinentalnog dijela trogirske komune od sve češćih osmanskih provala. Loš odabir mjesta za gradnju i teškoće pri gradnji kao i nemogućnost plaćanja posade ubrzo su doveli do rušenja utvrde, koja će i kao ruševina funkcionirati sve do sredine 16. stoljeća. Njezini ostaci sačuvani su u središnjem dijelu nekadašnje prapovijesne gradine, ali i na njenim rubovima. Zračne snimke otkrivaju da se na tom položaju nalaze i ostaci suhozidnih struktura prapovijesne gradine, jedne od većih na području trogirskoga i kaštelanskog zaobalja. Površina od približno 8000 metara četvornih upućuje na postojanje snažne i dobro organizirane zajednice koja je koristila ovaj strateški položaj. Arheološkim istraživanjima tijekom 2022. i 2023. godine pronađeni su ostaci koji ukazuju na nekoliko faza naseljavanja tijekom 2. tisućljeća pr. Kr. te na dobro organiziran prostor, s ostacima objekata i ostacima utvrđenja, odnosno bedema. Stanovnici su za sobom ostavili brojne ulomke keramičkih posuda, keramičke predmete za predenje i tkanje, kamene i koštane alate te životinjske kosti. Rezultati ovih istraživanja pružili su nam uvid u pojedinosti iz svakodnevnog života stanovnika drevnog Znojila, u njihovu lončarsku tradiciju, način prehrane, uzgoj životinja, proizvodnju tekstila te organizaciju naselja i nastambi.
O bogatoj povijesti i značaju Znojila govorit će naši ugledni predavači:
dr. sc. Andreja Kudelić, viša znanstvena suradnica Instituta za arheologiju, specijalistica za prapovijesne lončarske tradicije
Andreja Kudelić diplomirala je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala 2015. godine. Radi kao viša znanstvena suradnica na Institutu za arheologiju u Zagrebu i njezini znanstveni interesi usmjereni su na prapovijesne lončarske tradicije, analizu lončarskih sirovina i tehnika izrade, odnosno interdisciplinarno proučavanje keramike. Specijalizirala je petrografiju keramike u Laboratoriju na Sveučilištu za prirodne resurse i prirodne znanosti (BOKU) u Beču i Laboratoriju za konzervaciju i primijenjena istraživanja Mađarskoga nacionalnog muzeja u Budimpešti. Autorica i koautorica je mnogih znanstvenih radova u međunarodnim i domaćim časopisima. Sudjelovala je na više od 40 nacionalnih i međunarodnih znanstvenih konferencija te u stvaranju nekoliko muzejskih izložbi. Članica je uredništva časopisa Annales Instituti Archaeologici. Trenutačno vodi interdisciplinarni istraživački tim kroz projekt Hrvatske zaklade za znanost Tehnološke značajke i kulturne prakse u prapovijesnim lončarskim tradicijama na području Hrvatske. Sudjelovala je na brojnim arheološkim iskopavanjima te samostalno i u suradnji vodi istraživanja nalazišta Kalnik-Igrišče, Kurilovec-Belinščica, a kroz program Sustavni terenski pregled gornje Podravine provedena je i terenska nastava za studente u suradnji s Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatskog arheološkog društva, Europske asocijacije arheologa i predsjednica je udruge Centar za eksperimentalnu arheologiju.
Ivan Šuta, viši kustos i ravnatelj Muzeja grada Kaštela, stručnjak za prapovijesnu i antičku arheologiju
Ivan Šuta diplomirao je arheologiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru. Radi kao viši kustos u Muzeju grada Kaštela; od 2014. godine ravnatelj je Muzeja. Autor je niza znanstvenih radova i izložbi vezanih uz teme prapovijesne i antičke arheologije te je voditelj više arheoloških istraživanja s naglaskom na području Kaštela i Kaštelanske zagore. Član je Hrvatskog arheološkog društva, središnjeg odbora društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela Bijaći i tajnik udruge Rižinice iz Solina.
dr. sc. Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom, stručnjak za srednjovjekovnu arheologiju i povijest
Ivan Alduk diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao je 2022. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zadru. Započevši kao vanjski suradnik od 2000. godine, radio je u Konzervatorskom odjelu u Splitu od 2004. do 2009. godine, kada postaje pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom, gdje radi i danas. Tijekom 2023. godine bio je pročelnik Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Autor je i koautor brojnih znanstvenih članaka te kataloga izložbi s raznim temama iz srednjovjekovne arheologije i povijesti te zaštite spomenika. Vodio je arheološka i konzervatorska istraživanja te različite poslove vezane za zaštitu spomenika na području Solina, Klisa, Starog Grada te u unutrašnjosti Dalmacije (Sinj, Vrlika, Zadvarje, Poljica, Imotski, Vrgorac). Član je uredništva časopisa Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske. Bio je član međunarodnog tima koji je upisao stećke na UNESCO-ov Popis svjetske baštine 2016. godine. Počasni je član Hrvatskog arheološkog društva od 2023. godine.
Predavanje će moderirati dr. sc. Jacqueline Balen , predsjednica Hrvatskog arheološkog društva i voditeljica Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Ne propustite ovu zadnju predljetnu priliku! Družimo se još jednom uz najnovija saznanja i otkrića koja nam otkrivaju detalje iz svakodnevnog života stanovnika drevnog Znojila.
Kao i uvijek, ulaz je slobodan, a svakako preporučujemo da dođete ranije kako biste osigurali svoje mjesto.