Putovanje kroz vrijeme nastavljamo na jugu, a Nakovana na Pelješcu krije neke od najzanimljivijih priča.
Jeste li znali da su ovdje pronađeni tragovi bitke koju je vodio sam Oktavijan, prvi rimski car? Što je dovelo do ovog sukoba? Kako su se Iliri suočili s rimskom vojnom moći?
Južni dio hrvatskog dijela istočnojadranske obale jedno je od najslabije istraženih područja za razdoblje 1. tisućljeća pr. Kr. na prostoru od Caput Adriae pa sve do Otrantskih vrata. Početak ovog dugog razdoblja obilježen je krajem kasnoga brončanog i početkom starijega željeznog doba, dok je završetak određen Oktavijanovim osvajanjem Ilirika 35. - 33. god. pr. Kr. Godine 2020. su u suradnji nekoliko ustanova započela sustavna arheološka istraživanja na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca na dva već poznata nalazišta – Grad kod Nakovane i Gradina u Zakotorcu – s ciljem proučavanja kompleksnog kulturnog krajolika koji formiraju istaknuta gradinska naselja te deseci kamenih gomila u njihovoj okolici. Oba naselja smještena su na rubovima manjih kraških polja te predstavljaju dominantne položaje u krajoliku. Gradinsko naselje Grad kod Nakovane, podignuto na istaknutoj kamenoj uzvisini sa strmim liticama i zaštićeno kamenim bedemima s jedine pristupačne strane, poznato je već više od stoljeća. Do sada prikupljeni nalazi s Grada ukazuju na njegovu dugu naseljenost, posebno intenzivnu tijekom 1. tisućljeća pr. Kr. Poznavanju prostora Nakovane pridonijelo je i otkriće ilirskog svetišta datiranog od kraja 4. stoljeća do četvrtog desetljeća 1. st. pr. Kr. Oko Grada nalaze se deseci kamenih gomila različitih oblika i veličina, među kojima se ističu one stožastog oblika za koje se pretpostavlja kako datiraju u kraj bakrenog i početak brončanog doba (cetinska kultura). Dosadašnja istraživanja bila su usmjerena na nekropolu Zmijno, gdje se nalaze stepenasto izgrađene gomile sa središnjom grobnicom i dva ili tri kamena vijenca. U grobnicama su dokumentirani ostaci većeg broja pokojnika uz koje su pronađeni brojni metalni, stakleni i keramički nalazi koji se datiraju u kraj 5.st. i 4. st. pr. Kr. Pokusnim istraživanjima otkriveni su i grobovi na ravnom iz kasnog brončanog i starijega željeznog doba koji ukazuju na kompleksnu pogrebnu praksu nekadašnjih stanovnika Grada.
U ovim, neobičnim, grobovima pronađeni su izuzetno bogati grobni prilozi, ostaci nošnje i oružja i čine ovu arheološku lokaciju pravim čudom. Kad pri tom dodamo da su u potpuno očuvanom grobu pronađeni tragovi pogrebne gozbe s ulomcima čaša za vino i manjih zdjelica, nastaje prava misterija. Gdje su preostali dijelovi posuda? Jeli ih netko odnio? Gdje su ih i zašto pohranili? Je li riječ o kultu s posebnim značenjem? Možda nikada nećemo znati. A možda će nam upravo ovotjedni predavač prof. dr. sc. Hrvoje Potrebica sa Odsjeka za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pomoći u razotkrivanju tajanstvenog vela nad pelješkim lokalitetom Nakovana.
Hrvoje Potrebica diplomirao je arheologiju i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirao 2000. godine te doktorirao 2004. godine. Na istom Fakultetu radi kao redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za arheologiju, gdje je nositelj svih kolegija vezanih uz brončano i željezno doba na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. U razdoblju od 2015. do 2017. godine bio je pročelnik Odsjeka, a također je tijekom tri godine predavao i na Katedri za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Autor je niza znanstvenih radova objavljenih u domaćim i inozemnim publikacijama. Sudjelovao je na više od 120 znanstvenih domaćih i međunarodnih skupova, kao autor, voditelj sekcija te član organizacijskih i znanstvenih odbora. Glavni je urednik znanstvenog časopisa Zlatna dolina, a član je uredništva u časopisima: Diadora, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH i Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva.
Autor je i suradnik na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim projekatima, te je od 2021. godine voditelj znanstvenoistraživačkog projekta Stvaranje europskih identiteta – hrana, tekstil i metali u željeznom dobu između Alpa, Panonije i Balkana (IronFoodTexMet) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Kao voditelj ili stručni član ekipe sudjelovao je na arheološkim istraživanjima na 45 kopnenih i podvodnih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2001. do danas voditelj je sustavnih arheoloških istraživanja nekropole pod tumulima i utvrđenog naselja iz starijega željeznog doba na lokalitetu Gradci kod Kaptola.
Od 2005. do 2013. godine bio je predsjednik, a sada je dopredsjednik Hrvatskog arheološkog društva te je utemeljitelj i predsjednik Centra za prapovijesna istraživanja. Dobitnik je nagrada: Grada Požege 2014. godine, Općine Kaptol 2015. godine, Povijesnog društva Požega 2017. godine, Općine Lumbarda 2018. godine, Županije požeško-slavonske 2020. godine.
Predavanje o Nakovani pripremljeno je u koautorstvu s dr. sc. Markom Dizdarom, ravnateljem Instituta za arheologiju.
Marko Dizdar diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirao 2000. godine te doktorirao 2004. godine. Radio je kao kustos u Arheološkom odjelu Gradskog muzeja u Vinkovcima od 1997. do 1999. godine. Danas je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za arheologiju; od 2013. godine je ravnatelj Instituta.
(Su)voditelj je nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenoistraživačkih projekata. Autor je tri knjige, te jedne knjige u koautorstvu, brojnih znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim časopisima. Urednik je nekoliko publikacija, glavni je i odgovorni urednik časopisa Prilozi Instituta za arheologiju, te je član uredništva časopisa Annales Instituti Archaeologici i Archaeologia Adriatica. Voditelj je sustavnih istraživanja groblja latenske kulture u Zvonimirovu, zatim zaštitnih istraživanja prapovijesnih naselja u Virovitici, Gornjem Vukojevcu, Poljani Križevačkoj, Grabriću, Belom Manastiru, Jagodnjaku, Donjem Miholjcu, Šarengradu i Sisku. Od 2020. godine voditelj je istraživanja projekta Dunavski limes u Hrvatskoj (Vukovarsko-srijemska županija) koji podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Istražite s nama misterije Nakovane i saznajte kako su Rimljani osvojili ovo područje, označivši kraj prapovijesti i početak novog povijesnog razdoblja! Ovo je predavanje koje ne želite propustiti. Provjerite još jednom svoj kalendar i oslobodite svakako termin: četvrtak, 23.05.2024. u 19:00 sati u Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci.
Pripremite se za uzbudljivu avanturu uz prof. dr. sc. Hrvoja Potrebicu, ali i dr. sc. Jacqueline Balen, predsjednicu Hrvatskog arheološkog društva i voditeljicu Pretpovijesnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu koja će moderirati predavanje.
Podsjećamo, "Šta vi tamo kopate?" je prvi međuinstitucionalni projekt javne arheologije u Splitu. Još jednom zahvaljujemo našim partnerima: Hrvatskom arheološkom društvu, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika i Muzeju grada Splita.