Dok posjetitelji danas prolaze kroz ostatke antičke Salone, teško je zamisliti da su upravo na tom mjestu prije gotovo dvije tisuće godina stanovnici najvećeg rimskog grada na istočnoj obali Jadrana provodili dio svoje svakodnevice; kupali se, družili, razgovarali i odmarali.
Jedan od najvažnijih javnih prostora antičke Salone bile su Velike gradske terme, monumentalni kompleks smješten u istočnom dijelu grada, blizu današnjeg Episkopalnog centra. Izgrađene krajem 2. ili početkom 3. stoljeća, tijekom narednih stoljeća više su puta pregrađivane i prilagođavane potrebama stanovnika, ostajući u funkciji sve do propasti Salone u 7. stoljeću.
Što su zapravo bile gradske terme?
Za rimske građane terme nisu bile samo mjesto za kupanje. One su predstavljale središte društvenog života; prostor u kojem su se održavali susreti, razgovori, rekreacija i svakodnevne aktivnosti. Upravo zato terme možemo promatrati kao svojevrsne antičke društvene centre, nezaobilazan dio urbanog života svakog većeg rimskog grada.
Salonitanske Velike gradske terme svjedoče upravo o toj razvijenoj urbanoj kulturi koja je Salonu činila jednim od najvažnijih gradova rimske provincije Dalmacije.
Novi život važnog arheološkog lokaliteta
Iako je kompleks u cijelosti otkriven još tijekom prvih sustavnih arheoloških istraživanja 1906. godine, posljednji značajniji zaštitni radovi provedeni su 1967. godine. Tada je restauriran i konzerviran južni dio termi, dok je sjeverni dio desetljećima ostao izložen vremenu i prirodnom propadanju. Od tada su na lokalitetu izvođeni tek djelomični zahvati sanacije i dokumentacije. Godine 2026. započela je nova faza istraživanja i uređenja lokaliteta. Prvi korak bio je temeljito čišćenje prostora. Sa zidova, podnica, bazena, klupa i stepeništa uklonjeno je raslinje te velike količine urušenog građevinskog materijala nastalog dugogodišnjim propadanjem arhitekture.
Dokumentacija stanja i planiranje budućih koraka
Tijekom navedenih radova arheolozi su utvrdili postojanje ostataka podnih mozaika i zidnih freski koji vrlo vjerojatno pripadaju starijim fazama razvoja termi. Ovakvi nalazi pružaju informacije o razvoju kompleksa kroz stoljeća te otvaraju smjerove razmišljanja o budućim koracima. Nakon čišćenja detaljno je dokumentirano postojeće stanje te se izrađuje konzervatorski prijedlog sa smjernicama za buduće restauratorsko-konzervatorske zahvate.
Sustavno prema novim istraživanjima, očuvanju i prezentaciji Salone
Arheološka istraživanja ne završavaju otkrićem nalaza. Jednako važan dio posla predstavlja njihova zaštita, dokumentiranje i dugoročno očuvanje. Pred stručnjacima Arheološkog muzeja u Splitu slijedi nastavak istraživanja te opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi kojima će se ovaj iznimno vrijedan dio antičke Salone sačuvati za buduće generacije i kvalitetnije predstaviti javnosti. Svaki očišćeni zid, svaki dokumentirani kamen i svaki novootkriveni fragment još su jedan korak prema boljem razumijevanju života u nekadašnjoj metropoli rimske Dalmacije.