Stručnjaci Konzervatorsko-restauratorskog odjela Arheološkog muzeja u Splitu predstavili su tri projekta očuvanja kulturne baštine na 16. susretima Sekcije konzervatora-restauratora Hrvatskog muzejskog društva, održanima 10. i 11. rujna 2026. godine u Osijeku. Poseban uspjeh ostvarila je naša kolegica Vanda Krstinić, čiji je stručni poster osvojio prvo mjesto prema glasovima sudionika, podijeljeno s posterom kolegice iz Muzeja za umjetnost i obrt.
Ovogodišnje Susrete ugostio je Arheološki muzej Osijek, okupivši konzervatore-restauratore, muzejske stručnjake i druge djelatnike koji se bave zaštitom i očuvanjem kulturne baštine. Dvodnevni program obuhvatio je stručna predavanja, razmjenu iskustava, izložbu stručnih postera te organizirane stručne posjete Arheološkom muzeju Osijek, Muzeju Slavonije i Parku prirode Kopački rit.
Arheološki muzej u Splitu na Susretima su predstavljali Borko Vješnica, Vanda Krstinić i Ante Antunović, djelatnici našeg Konzervatorsko-restauratorskog odjela, koji su kroz tri stručna postera prikazali različite aspekte svog rada; od restauracije vrijednih arheoloških predmeta do zahtjevnih zahvata na arhitektonskim ostatcima antičke Salone.
Vanda Krstinić osvojila prvo mjesto za restauraciju mača glasinačkog tipa
Posebno priznanje na ovogodišnjim Susretima pripalo je Vandi Krstinić, konzervatorici-restauratorici Arheološkog muzeja u Splitu, čiji je poster „Konzervatorsko-restauratorski radovi na maču glasinačkog tipa“ prema rezultatima glasovanja osvojio prvo mjesto.
Poster predstavlja složeni konzervatorsko-restauratorski zahvat na vrijednom arheološkom predmetu pronađenom na lokalitetu Gaz, u blizini rijeke Cetine. Riječ je o željeznom maču glasinačkog tipa s brončanim elementima, čije je zatečeno stanje zahtijevalo pažljivu analizu i niz stručnih postupaka kako bi se zaustavilo njegovo daljnje propadanje.
Zahvat je obuhvatio uklanjanje korozijskih produkata i prethodnih neodgovarajućih materijala, stabilizaciju oštećenih dijelova te rekonstrukciju pojedinih elemenata mača. Poseban izazov predstavljala su oštećenja željezne oštrice i brončanih dijelova, zbog čega je restauracija zahtijevala preciznost, poznavanje materijala i primjenu odgovarajućih konzervatorsko-restauratorskih metoda.
Zanimljivo je da se restaurirani mač trenutačno može razgledati na izložbi „DELMATI – Između mita i stvarnosti“ u Arheološkom muzeju u Splitu, gdje je dio priče o materijalnoj kulturi i ratničkoj opremi prapovijesnog naroda po kojima je Dalmacija dobila svoje ime.
Osvojeno prvo mjesto priznanje je Vandinu stručnom radu, ali i potvrda važnosti konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u istraživanju, očuvanju i predstavljanju arheološke baštine.
Borko Vješnica – od ulomaka do ponovno cjelovitog predromaničkog pluteja
Borko Vješnica, viši konzervator-restaurator, predstavio je poster pod nazivom „Plutej iz Kampora“, posvećen restauraciji vrijednog predromaničkog kamenog spomenika iz riznice samostana sv. Eufemije u Kamporu na otoku Rabu.
Plutej, ukrašen reljefnim prikazima, u restauratorsku je radionicu stigao u dva odvojena kamena ulomka, s brojnim oštećenjima nastalima tijekom vremena i ranijih zahvata.
Na posteru je prikazan cjelokupan proces restauracije, od dokumentiranja zatečenog stanja i uklanjanja nečistoća do stabilizacije kamene površine i pažljivog spajanja ulomaka u cjelinu.
Restaurirani plutej predstavljen je javnosti na izložbi „Ecclesia et regnum – Splitski crkveni sabori 925. i 928. godine“, organiziranoj u povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
Ovaj projekt pokazuje koliko se stručnog znanja, preciznosti i pažnje nalazi iza restauracije samo jednog arheološkog spomenika te kako konzervatorsko-restauratorski rad omogućuje da vrijedni predmeti ponovno budu dostupni javnosti, uz očuvanje njihove povijesne i umjetničke vrijednosti.
Ante Antunović – očuvanje sjevernih zidova salonitanskog amfiteatra
Ante Antunović, viši konzervator-restaurator, predstavio je poster „Konzervatorsko-restauratorski zahvati na sjevernim zidovima Salonitanskog amfiteatra“, posvećen jednom od važnih projekata zaštite nepokretne arheološke baštine kojim se Arheološki muzej u Splitu bavi.
Salonitanski amfiteatar, izgrađen krajem 2. stoljeća, jedan je od najznačajnijih i najprepoznatljivijih spomenika antičke Salone. Njegovi sačuvani arhitektonski ostatci zahtijevaju sustavnu zaštitu zbog djelovanja vremena, vlage, vegetacije i drugih čimbenika koji ugrožavaju stabilnost kamenih struktura.
Poster donosi prikaz pripreme i izvođenja konzervatorsko-restauratorskih zahvata na sjevernim zidovima amfiteatra. Obuhvaćeni su dokumentiranje postojećeg stanja, analize kamena i antičke žbuke, uklanjanje površinskih nečistoća, rekonstrukcija oštećenih dijelova te postupci konsolidacije i stabilizacije zidnih struktura.
Posebna se pozornost posvećuje poštovanju izvornih rimskih graditeljskih tehnika i uporabi odgovarajućih materijala kako bi se osigurala dugoročna zaštita sačuvanih ostataka.
Konačni cilj ovih zahtjevnih zahvata nije samo očuvanje antičkih zidova od daljnjeg propadanja, već i kvalitetnija prezentacija sjevernog dijela amfiteatra te sigurniji pristup ovom dijelu arheološkog lokaliteta za buduće posjetitelje.
Stručnost koja čuva našu baštinu za buduće generacije
Sudjelovanje djelatnika Arheološkog muzeja u Splitu na 16. susretima Sekcije konzervatora-restauratora Hrvatskog muzejskog društva još je jedna prilika za predstavljanje stručnog rada koji se svakodnevno odvija u našem Muzeju, često daleko od očiju javnosti.
Iza svakog restauriranog predmeta izloženog u muzejskoj vitrini, kao i iza svakog očuvanog zida na arheološkom lokalitetu, stoje sati istraživanja, analiza, dokumentiranja i strpljivog stručnog rada.
Tri predstavljena projekta pokazuju raznolikost i zahtjevnost konzervatorsko-restauratorskih poslova, ali i njihovu ključnu ulogu u očuvanju kulturne baštine.
Čestitamo Vandi Krstinić na osvojenom prvom mjestu, a svim našim kolegama na uspješnom predstavljanju Arheološkog muzeja u Splitu i stručnog rada našeg Konzervatorsko-restauratorskog odjela!