Arheološki muzej u Splitu predstavio je u srijedu, 23. rujna 2026. godine projekt „Dodir prošlosti: inkluzija u muzeju“, usmjeren na povećanje dostupnosti kulturnih i muzejskih sadržaja te uključivanje djece, mladih, osoba starijih od 55 godina i osoba s invaliditetom u kulturne programe. Projekt vrijedan 145.746,95 eura provodi se tijekom 24 mjeseca, uz financijsku potporu Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus.

Projekt „Dodir prošlosti: inkluzija u muzeju“ provodi Arheološki muzej u Splitu u partnerstvu sa Županijskom udrugom slijepih Split, Udrugom Jedna mladost i Pokretom Zagore – Udrugom za promicanje kvalitete života. Kao suradnička udruga uključena je i Udruga gluhih i nagluhih osoba grad Splita i Županije Splitsko-dalmatinske.

Tijekom 24 mjeseca na području Splita, Salone (Solina) i Muća provest će se ukupno 34 petodnevne radionice namijenjene različitim skupinama korisnika. Kroz arheologiju, umjetnost, glazbu, kreativno stvaralaštvo, STEM, digitalne tehnologije i druge edukativne sadržaje kulturna baština približava se korisnicima na različite i njima prilagođene načine. Poseban naglasak stavljen je na uključivanje osoba s invaliditetom, posebice slijepih i slabovidnih te gluhih i nagluhih osoba, zatim djece i mladih te osoba starijih od 55 godina, a projekt predviđa i dostupnost kulturnih sadržaja korisnicima u ruralnim sredinama.

Projektne aktivnosti već su započele. Tijekom ljeta održane su radionice „Zašto postoje muzeji?“, „Mala škola govorništva“ i „STEM u muzeju“, kroz koje su djeca na različite načine upoznavala muzej i arheološku baštinu te razvijala komunikacijske, kreativne i digitalne vještine. Radionica „Zašto postoje muzeji?“ omogućila je djeci upoznavanje različitih aspekata muzejskog rada, od arheoloških predmeta i numizmatike do knjižnice i restauracije, dok je „Mala škola govorništva“ bila posvećena razvoju komunikacijskih vještina. Radionica „STEM u muzeju“, provedena u suradnji s Udrugom Jedna mladost, povezala je arheologiju i suvremene tehnologije, a polaznici su učili osnove stop-motion animacije i izrađivali vlastite animirane filmove inspirirane arheološkom baštinom.

Važan dio projekta usmjeren je i na jačanje znanja i kompetencija zaposlenika Arheološkog muzeja u Splitu, kako bi se načela pristupačnosti i uključivosti dugoročno ugrađivala u svakodnevni rad Muzeja. U sklopu projekta provedene su edukacije o uporabi digitalnih alata i univerzalnom dizajnu, kao i edukacija o oštećenju sluha, kulturi gluhih i osnovama hrvatskog znakovnog jezika. Zaposlenici su prošli i trening posvećen pristupu i komunikaciji s osobama s invaliditetom, uključujući tehnike neverbalne komunikacije i smjernice za pristupačan govor, senzibilizaciji za rad sa starijim osobama te uključivanju djece i mladih u kulturne aktivnosti. Na taj način projekt, uz razvoj konkretnih programa za različite skupine korisnika, ulaže i u znanja zaposlenika potrebna za kreiranje pristupačnijeg i uključivijeg muzejskog okruženja.

Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, istaknuo je kako suvremena uloga muzeja ne završava čuvanjem i izlaganjem predmeta, već baština svoj puni smisao ostvaruje kada je dostupna svima, bez obzira na dob, mjesto stanovanja te fizičke, osjetilne ili komunikacijske mogućnosti. Posebno je naglasio da Arheološki muzej u Splitu projekt „Dodir prošlosti – inkluzija u muzeju“ ne promatra kao izdvojeni dvogodišnji program, već kao dio svog dugoročnog razvoja. Iskustva i rezultati projekta planiraju se ugraditi i u pripremu novih stalnih postava kako u muzeju u Splitu tako i na arheološkom lokalitetu Salona, koji će od samoga početka biti oblikovani tako da budu dostupni što širem broju korisnika.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske, osvrnula se na važnost dostupnosti i uključivosti u kulturi te doprinos projekata financiranih sredstvima Europske unije razvoju suvremenih, dostupnih i društveno odgovornih kulturnih ustanova. Istaknula je pritom važnost stvaranja kulturne ponude koja prepoznaje različite potrebe građana i omogućuje što širem krugu ljudi ravnopravno sudjelovanje u kulturnom životu, čime se doprinosi ne samo razvoju kulturnog sektora već i kvaliteti života, društvenoj uključenosti i povezanosti zajednice u cjelini.

Što projekt „Dodir prošlosti: inkluzija u muzeju“ konkretno donosi korisnicima predstavio je Luka Donadini, voditelj projekta i kustos pedagog Arheološkog muzeja u Splitu. Kao jednu od važnih polazišnih točaka projekta istaknuo je iskustvo stečeno tijekom pripreme izložbe „Meduzin pogled“, otvorene prošle godine u Arheološkom muzeju u Splitu, koja je u suradnji sa Županijskom udrugom slijepih Split osmišljena i prilagođena slijepim i slabovidnim osobama. Upravo je neposredna suradnja s korisnicima Muzeju donijela dragocjena saznanja o tome koje prepreke postoje i na koji način muzejske sadržaje učiniti pristupačnijima.

„Tijekom rada na izložbi ‘Meduzin pogled’ puno smo naučili upravo od samih korisnika. Pokazalo se koliko je važno sadržaje ne stvarati samo za određenu skupinu, nego zajedno s njom. To iskustvo, ali i svijest o preprekama s kojima se susreću osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine, potaknuli su nas da napravimo korak dalje i krenemo u puno sveobuhvatniji projekt. Danas surađujemo s pet udruga i različitim skupinama korisnika, od kojih svaka ima svoje specifične potrebe, a upravo kroz taj zajednički rad učimo kako Muzej učiniti dostupnijim svima“, istaknuo je Donadini.

Projekt se pritom razvija u dva međusobno povezana smjera. Prvi je jačanje kompetencija zaposlenika Arheološkog muzeja kroz edukacije o univerzalnom dizajnu i digitalnim alatima, komunikaciji s osobama s invaliditetom, kulturi gluhih i osnovama hrvatskog znakovnog jezika te pristupu različitim skupinama korisnika. Drugi smjer čine radionice i programi koji se provode neposredno s korisnicima. Kroz njih se ne stvaraju samo novi inkluzivni sadržaji, već Muzej u praksi provjerava što korisnicima odgovara, gdje još postoje prepreke i kako sadržaje dodatno prilagoditi. Stečena znanja i iskustva tako neće ostati vezana samo za ovaj projekt, nego će poslužiti kao temelj za razvoj budućih muzejskih sadržaja i novih stalnih postava u Splitu i Saloni.

Iskustva rada na projektu je iz perspektive djece i mladih predstavila Sanja Kosor, predsjednica Udruge Jedna Mladost, govoreći o povezivanju kulturne baštine, kreativnosti i suvremenih tehnologija. Kao primjer izdvojila je radionicu „STEM u muzeju“, provedenu ovoga ljeta u suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu, u kojoj su djeca najprije upoznavala muzejske predmete i priče koje se uz njih vežu, a zatim ih, koristeći vlastitu kreativnost i njima bliske vizualne i digitalne forme, pretvarala u vlastite priče i stop-motion animacije. Ideja takvog pristupa nije djeci samo prenijeti znanje o kulturnoj baštini, nego im omogućiti da je istražuju, interpretiraju i o njoj stvaraju vlastite sadržaje na način koji im je prirodan i blizak. Time se potiče njihova osobna povezanost s baštinom i stvara prostor da muzej ne doživljavaju kao nešto udaljeno i namijenjeno samo povremenom posjetu, već kao mjesto koje pripada i njima. Dugoročni je cilj da djeca odrastaju uz kulturnu baštinu, da je upoznaju kroz vlastito iskustvo i kreativnost te da ona postane prirodan dio njihova života i svakodnevice.

Ivan Tokić, predsjednik Županijske udruge slijepih Split, govorio je o razvoju pristupačnih muzejskih sadržaja i mogućnostima kvalitetnijeg doživljavanja kulturne baštine za slijepe i slabovidne osobe. Istaknuo je kako je jedan od važnih ciljeva rada Udruge potaknuti slijepe i slabovidne osobe da „izađu iz kuće“ i aktivno sudjeluju u životu zajednice, no da bi to bilo moguće, moraju postojati sadržaji koji su im stvarno dostupni i koje mogu ravnopravno koristiti. Kao primjer dobre prakse izdvojio je suradnju s Arheološkim muzejom u Splitu na izložbi „Meduzin pogled“, tijekom koje se, kako je naglasio, pokazalo koliko je važno da institucija bude spremna slušati same korisnike i učiti iz njihova iskustva.

Pohvalio je otvorenost zaposlenika Muzeja koji tijekom pripreme izložbe nisu ostali samo na početnoj ideji uvođenja tekstova na Brailleovu pismu, nego su u suradnji sa slijepim i slabovidnim osobama razvili niz dodatnih rješenja. Među njima su 3D taktilni modeli, koji omogućuju razumijevanje oblika i cjeline velikih spomenika koje nije moguće upoznati dodirom u izvornom mjerilu, audio-opisi te posebni Foxy pen alati prilagođeni načinu na koji slijepi i slabovidni korisnici pristupaju informacijama. Tokić je naglasio kako projekt „Dodir prošlosti: inkluzija u muzeju“ predstavlja nastavak i proširenje takve suradnje; povećavat će se broj sadržaja koje će slijepe i slabovidne osobe moći samostalnije i kvalitetnije koristiti, a iskustvo samih korisnika i dalje će biti važan dio njihova razvoja. Zahvalio je Arheološkom muzeju u Splitu na otvorenosti za suradnju, slušanju potreba korisnika i spremnosti da pristupačnost razvija zajedno s njima.

Ivan Pervan, predsjednik Udruge gluhih i nagluhih osoba grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, upozorio je kako su kulturni sadržaji prilagođeni gluhim i nagluhim osobama još uvijek iznimno rijetki, zbog čega je posebno pozdravio inicijativu Arheološkog muzeja u Splitu da kroz projekt sustavno radi na uklanjanju komunikacijskih prepreka i većem uključivanju gluhih i nagluhih osoba u kulturni život. Istaknuo je kako mu je posebno drago što se projekt javnosti predstavlja upravo 23. rujna, na Međunarodni dan znakovnih jezika i tijekom Međunarodnog tjedna gluhih, čime poruka o pravu na dostupnu komunikaciju i ravnopravno sudjelovanje u kulturi dobiva posebnu težinu.

Pervan je posebno istaknuo suradnju Udruge sa zaposlenicima Arheološkog muzeja u Splitu, za koje je u sklopu projekta provedena edukacija o oštećenju sluha, kulturi gluhih, komunikaciji s gluhim i nagluhim osobama te osnovama hrvatskog znakovnog jezika. Naglasio je da upravo takve edukacije pomažu zaposlenicima bolje razumjeti prepreke s kojima se gluhe i nagluhe osobe susreću te stvaraju preduvjete za razvoj pristupačnijih programa i kvalitetniju komunikaciju s korisnicima. „Hvala zaposlenicima Arheološkog muzeja u Splitu koji su na edukacijama pokazali veliki interes. Posebno me veseli što naši članovi već danas, odmah nakon predstavljanja projekta, imaju priliku sudjelovati u njima prilagođenom stručnom vodstvu kroz Muzej.“, poručio je Pervan, izrazivši zadovoljstvo što će se kroz nastavak projekta razvijati novi sadržaji namijenjeni i ovoj skupini korisnika.

 

Marijana Mišerda Bajić, predsjednica udruge Pokret Zagore, govorila je o važnosti dostupnosti kulturnih i edukativnih sadržaja djeci i obiteljima koje žive izvan većih gradskih središta. Istaknula je kako su u ruralnim sredinama mogućnosti sudjelovanja djece u kvalitetnim kulturnim i edukativnim programima znatno ograničenije te da upravo lokalne udruge često imaju ključnu ulogu u tome da takvi sadržaji uopće dođu do djece. Bez udruga poput Pokreta Zagore i sličnih udruga, naglasila je, djeca s područja općine Muć bila bi uskraćena za čitav niz aktivnosti, dok bi roditelji morali sami tražiti načine kako im omogućiti sudjelovanje u programima koji su uglavnom koncentrirani u gradskim sredinama.

Izrazila je veliko zadovoljstvo suradnjom s Arheološkim muzejom u Splitu koja je kroz projekt „Dodir prošlosti: inkluzija u muzeju“ omogućila da muzejski i edukativni sadržaji dođu izravno do korisnika. „Važno nam je da mjesto u kojem dijete živi ne određuje koliko će prilika imati upoznati kulturu i baštinu. Ne možemo očekivati da svaka obitelj iz ruralne sredine redovito odlazi u grad kako bi djetetu omogućila takve sadržaje, zato ih moramo dovesti bliže njima“, poručila je Mišerda Bajić. Dodala je kako se suradnja već konkretno provodi kroz niz radionica na području općine Muć, na kojima djeca kroz teme keramike, arheologije, antike isl. upoznaju kulturnu baštinu i aktivno sudjeluju u sadržajima koji bi im inače bili nedostupni.

Program predstavljanja bio je prevođen na hrvatski znakovni jezik, a nakon predstavljanja za članove Udruge gluhih i nagluhih osoba grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije organizirano je posebno, prilagođeno vodstvo Arheološkim muzejom u Splitu.

Projekt „Dodir prošlosti: inkluzija u muzeju“ provodi se u okviru poziva „Inkluzivne usluge ustanova u kulturi“, u sklopu Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027., a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus.

Naziv projekta: Dodir prošlosti: inkluzija u muzeju
Naziv korisnika: Arheološki muzej u Splitu
Ukupna vrijednost ugovora: 145.746,95 €
Ukupna vrijednost bespovratnih sredstava: 145.746,95 €