U Arheološkom muzeju u Splitu u četvrtak, 23. travnja 2026. godine predstavljena je knjiga Salona ex vitro. Salonitansko stakleno posuđe autorice dr. sc. Zrinke Buljević, muzejske savjetnice.
Predstavljanje je izazvalo izniman interes publike te okupilo veliki broj posjetitelja, stručnjaka i predstavnika kulturnih institucija, potvrdivši važnost ove teme i snažan odjek koji je knjiga već ostvarila u znanstvenoj javnosti. Prostor Arheološkog muzeja u Splitu bio je pretijesan za sve koji su autorici došli čestitati na ovom iznimnom znanstvenom postignuću.
Riječ je o znanstvenoj monografiji koja po prvi put sustavno obrađuje stakleno posuđe iz Salone, nekadašnjeg glavnog grada rimske provincije Dalmacije. Knjiga donosi analizu čak 750 predmeta iz fundusa Arheološkog muzeja u Splitu, obuhvaćajući razdoblje od 2. stoljeća prije Krista do 7. stoljeća, i to na više od 450 stranica, čime se svrstava među najopsežnija izdanja posvećena antičkom staklu u ovom dijelu Europe.
O knjizi su govorili prof. dr. sc. Domagoj Tončinić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i dr. sc. Berislav Štefanac, muzejski savjetnik Muzeja antičkog stakla u Zadru.
Prof. dr. sc. Domagoj Tončinić istaknuo je kako knjiga nadilazi okvir klasične kataloške obrade muzejskog materijala te predstavlja relevantnu znanstvenu monografiju koja će se koristiti i kao referentno djelo, pa i kao svojevrsni udžbenik za proučavanje rimske provincijalne arheologije. Naglasio je i da je riječ o radu koji značajno doprinosi razumijevanju tipologije, kronologije i rasprostranjenosti rimskog stakla u provinciji Dalmaciji.
Dr. sc. Berislav Štefanac u svom se izlaganju osvrnuo na iznimnu važnost sustavne tipološke i tehnološke analize staklene građe, istaknuvši kako ova iznimna publikacija predstavlja prvi sustavni i cjeloviti prikaz antičkog stakla iz Salone. “Ranijih istraživanja i članaka na te temu je bilo, ali su ostajala fragmentirana. Ovdje se ta građa promatra kao cjelina.” - Istaknuo je Štefanac
knjiga donosi temelj za daljnja istraživanja, ali i širi kontekst proizvodnje i uporabe stakla u antičkom svijetu.
Autorica dr. sc. Zrinka Buljević, ganuta tolikim odazivom javnosti, zahvalila se svim suradnicima istaknuvši da stakleno posuđe, iako često bez preciznog arheološkog konteksta, kroz komparativnu analizu omogućuje rekonstrukciju života, trgovine i kulturnih kontakata u antičkom razdoblju.
Knjiga Salona ex vitro. Salonitansko stakleno posuđe predstavlja značajan doprinos proučavanju antičkog stakla i arheološke baštine Dalmacije te se već sada prepoznaje kao referentno djelo koje će imati važnu ulogu u budućim istraživanjima. Ovo izdanje potvrđuje kvalitetu kontinuiranog znanstvenog rada Arheološkog muzeja u Splitu i njegovu ključnu ulogu u istraživanju i interpretaciji antičke baštine kao i razumijevanju identiteta prostora Dalmacije.