Projekt "Šta vi tamo kopate" ne prestaje otkrivati fascinantne priče iz prošlosti, a ovaj put fokus se usmjerava prema spektakularnom lokalitetu na Dugom otoku – pećini Vlakno.
Ovaj najsjeverniji i najstariji od 20 odabranih lokaliteta, koji će se predstaviti na izlaganjima, izuzetno je važan, ali široj publici gotovo nepoznat. Ipak, s otkrićima poput nalaza ljudskog kostura starog 9,500 godina, nazvanog Šime – najstarijeg Dalmatinca, Vlakno postaje epicentar arheološkog uzbuđenja!
Pećina Vlakno smjestila se na središnjem dijelu Dugog otoka nasuprot otoka Rave gotovo uz samu obalu. Urušeni kameni blokovi ispred ulaza pokazuju da je, danas mali speleološki objekt sa svega 40 m2 iskoristivog prostora, u prošlosti bio većih dimenzija. U kombinaciji s velikim ulazom okrenutim prema istoku i izvorom vode u neposrednoj blizini pećina djeluje kao odličan odabir za boravak manjih zajednica u svim vremenskim periodima. U prilog tome ide i njeno korištenje u recentno vrijeme pri čemu je otvor pregrađen debelim suhozidom, dok je prostor ispred zatvoren u kvadratnu prostoriju.
Istraživači su već godinama opsjednuti tajanstvima ovog pećinskog kompleksa, otvarajući vrata drevnim vremenima i izvlačeći na svjetlo dana nevjerojatne artefakte.
Arheološki potencijal pećina je pokazala već prilikom probnih istraživanja koja je 2004. godine proveo Zdenko Brusić. Tri kratke kampanje bile su uvod za sustavna istraživanja, koja su pod vodstvom djelatnika Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru započela 2011. godine. Do danas je u pećini provedeno 15ak istraživačkih kampanja u kojima je dosegnuta dubina od 5 m, s kulturnim slojevima koji se u kontinuitetu trenutno mogu pratiti unatrag 19,550 godina iako dno pećine, a samim time i kraj kulturnih slojeva, još uvijek nije dosegnuto.
S dubinom od 5 metara i kulturnim slojevima koji sežu unatrag čak 19,550 godina, pećina Vlakno prava je riznica podataka o gornjem paleolitiku i ranom mezolitiku. Važnost je tim veća što su na istočnoj obali Jadrana nalazišta iz ovih razdoblja rijetka, a još je manji broj onih koja su istražena u dovoljnoj mjeri da pruže dovoljno podataka o zajednicama koje naseljavaju ovo područje. Dugotrajnost naseljavanja vidljiva kroz arheološke slojeve pećine Vlakno pruža izvrsnu mogućnost za proučavanje promjena u društvu, krajoliku i okolišu. Uz to, integritet arheoloških zapisa omogućava proučavanje promjena u mobilnosti, društvenoj organizaciji, privredi i prehrani, kao i dobivanje podataka vezanih uz kronologiju, kulturnu tranziciju i tradiciju.
Uz standardni repertoar nalaza, kakav se i inače može pronaći na nalazištima ovog vremena, Vlakno karakterizira i veća količina pronalazaka koji se rijetko pronalaze. Pojava velikog broja ukrasnih predmeta čini Vlakno jednim od najbogatijih nalazišta na Jadranu. Među nizom otkrića, posebno mjesto zauzimaju rijetki nalazi poput antropomorfnog ženskog privjeska od rožnjaka, nazvanog Lili, starog 15,500 godina koji predstavlja jedinstveni nalaz paleolitičke umjetnosti u Hrvatskoj. Osim toga, otkriveni kostur magarca u starijim slojevima star je čak 17,000 godina, pružajući dodatne uvide u drevni svijet ovog lokaliteta, a uz danas već poznatog Šimu pronađeni su i fragmenti lubanje još jednog muškarca te manji broj kostiju mlađe ženske osobe.
Predavanje o pećini Vlakno donosi nam izvanredni profesor na Sveučilištu u Zadru i pročelnik Odjela za arheologiju, dr. sc. Dario Vujević. Osim što predaje na svim razinama studija, posvećen je istraživanju i arheološkim otkrivanjima te kao voditelj ili zamjenik voditelja sudjeluje u brojnim arheološkim istraživanjima: pećina Vlakno na Dugom otoku, Zmorašnja pećina na Grubenima kod Silbe, Kozja Peć, pećina Čelinjak, Pećina u Ždrilu, Ljubač-Ljubljana, Jama u Šarinoj Draga u Zatonu, Peć Mlini-Zaskok (BiH), Ljubuški-Stari grad (BiH), Izvor špilja Ričine (BiH), Mrljanovac-Ljubuški (BiH), Borasi - Doci (BiH), Zemunik-Gradina, Vrčevo-Gorica, Nadin-Cela, Zadar-crkva Sv. Dominika, Smilčić-Barica, Ljubuški-Beriši (BiH), Ljubuški-Bazilika (BiH), Ošlje-Gradac, Benkovac-Barice, AN 84 Đakovo-Krnjice 1, Stolac- Rivine Crkvine, (BiH), Pakoštane-Crkvina, Benkovac-Više Lastvina, Ljubač-Nekropola Venac, Ravlića pećina (BiH), AN 23 Tomašanci-Zdenci, Krneza-Matakova glavica, Krneza-Duševića glavica, Krneza-Jokina glavica, Ljubač-Stojići, Crno vrilo, Privlaka-Škornica. Uz to, kao član stručne ekipe sudjeluje i na brojnim drugim istraživanjima pod vodstvom djelatnika Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Autor ili koautor je 1 monografije, 40 znanstvenih i stručnih radova u različitim publikacijama. Bio je voditelj 3 znanstvena projekta i suradnik na više znanstvenih i stručnih projekata. Kao izlagač ili koautor sudjeluje na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Također je koautor dvije arheološke izložbe: „50 godina Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru“ održane u Muzeju antičkog stakla u Zadru i „Arheološka istraživanja okoliša crkve sv. Križa u Ninu“ održane u Muzeju ninskih starina u Ninu i Muzeju grada Kaštela (Nadbiskupska palača) u Kaštel Sućurcu. Od 2022. godine urednik stručnog časopisa Odjela za arheologiju „In situ“.
Podsjetimo, „Šta vi tamo kopate?“ prvi je zajednički međumuzejski projekt javne arheologije u Splitu u kojem su se povezali Arheološki muzej u Splitu, Hrvatsko arheološko društvo, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i Muzej grada Splita, a posebno je prepoznatljiv po svojoj izvanrednoj popularnosti privlačeći široku javnost kojima je zajedničko interes i zanimanje za povijest, ali i nova otkrića. "Šta vi tamo kopate?" sinonim je za dinamičnu i intrigantnu razmjenu znanja između stručnjaka i šire javnosti te za revitalizaciju interesa za povijest i baštinu.
Predavanje o Vlaknu održat će se u četvrtak, 11. travnja 2024. u 18 h. Nema sumnje da nas očekuje još jedna kvalitetna i zanimljiva večer u novoobnovljenoj Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci, gdje nas očekuju priče o senzacionalnim nalazima iz prethistorije.