Od Delmata i srednjovjekovnih samostana i svetišta do najnovijeg broja jednog od najdugovječnijih hrvatskih arheoloških časopisa – u Arheološkom muzeju u Splitu danas su, u sklopu manifestacije Knjiga Mediterana 2026., predstavljena recentna muzejska izdanja koja čuvaju rezultate istraživanja, izložbi te znanstvenog i stručnog rada i nakon što muzejske vitrine utihnu.

Priča o arheološkom predmetu ne završava u muzejskoj vitrini, kao što ni priča o izložbi ne završava njezinim zatvaranjem. Velik dio muzejskog rada događa se daleko od očiju posjetitelja; kroz arheološka istraživanja, stručnu i znanstvenu obradu građe, interpretaciju i dokumentiranje. Rezultati tog rada ostaju trajno sačuvani u stručnim i znanstvenim tekstovima, katalozima, časopisima i knjigama.

Upravo toj, možda manje vidljivoj, ali iznimno važnoj strani rada Arheološkog muzeja u Splitu bilo je posvećeno ovotjedno predstavljanje u sklopu Knjige Mediterana 2026.

Program je održan u vrtu Arheološkog muzeja u Splitu, a okupljene je na početku pozdravio ravnatelj Muzeja dr. sc. Ante Jurčević, dok se u ime organizatora Knjige Mediterana, Književnog kruga Split, publici obratio akademik Nenad Cambi.

DELMATI – između mita i stvarnosti

Prvo predstavljanje bilo je posvećeno katalogu aktualne izložbe Arheološkog muzeja u Splitu „DELMATI – Između mita i stvarnosti“. Izložba, a s njome i katalog, donosi cjelovit pogled na Delmate, narod čije se ime sačuvalo u imenu Dalmacije, te nastoji njihovu priču sagledati izvan pojednostavljenih predodžbi, kroz arheološku građu, istraživanja i suvremene interpretacije. O katalogu i velikom istraživačkom i izložbenom projektu koji stoji iza njega govorile su doc. dr. sc. Martina Čelhar i Marta Kalebota, kustosica izložbe.

Katalog izložbe „DELMATI – Između mita i stvarnosti“ ostaje trajni zapis velikog izložbenog i istraživačkog projekta koji je na jednom mjestu okupio bogatu arheološku građu i dosadašnje spoznaje o Delmatima. No njegova vrijednost nadilazi samu izložbu. Riječ je o opsežnoj publikaciji nastaloj zajedničkim radom brojnih stručnjaka, muzeja, znanstvenih ustanova i zbirki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja kroz 22 tematska poglavlja donosi pogled na prostor, naselja, gospodarstvo, svakodnevni život, nošnju, ratovanje, pogrebne običaje, vjerovanja i druge aspekte života Delmata i željeznodobnih zajednica srednje Dalmacije.

Autori stručnih tekstova kataloga su Stipan Dilber, Marko Dizdar, Darija Domazet, Sanja Ivčević, Marta Kalebota, Ana Marić, Marija Marić Baković, Vesna Matić, Lujana Paraman, Hrvoje Potrebica, Ivan Šuta, Nino Švonja, Domagoj Tončinić i Marina Ugarković. U izradi kataloških jedinica sudjelovali su i Zrinka Buljević, Branimir Leko, Anita Librenjak te Emil Podrug. Urednice kataloga su Marta Kalebota i Ana Marinović, a stručnu recenziju potpisuju doc. dr. sc. Martina Čelhar, Ivan Matijević i Feđa Milivojević.

Posebnu vrijednost projektu daje široka institucionalna suradnja. Predmete za izložbu ustupili su Arheološki muzej u Splitu, Arheološka zbirka Marka Matijevića u Solinu, Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja – samostan Imotski, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja – samostan Sinj, Franjevački muzej Tomislavgrad, Hrvatska franjevačka arheološka zbirka sv. Stjepana Prvomučenika, Muzej Cetinske krajine – Sinj, Muzej grada Šibenika, Muzej grada Trogira, Muzej triljskog kraja, Splitsko-makarska nadbiskupija – Trogirski katedralni kompleks, Zavičajni muzej Imotski i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. Kao suradničke institucije sudjeluju i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Institut za arheologiju u Zagrebu uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije.

Kako je naglašeno i na predstavljanju kataloga, ni izložba ni katalog nisu zamišljeni kao konačna riječ o Delmatima. Naprotiv, njihov je cilj objediniti dosadašnje spoznaje, upozoriti na brojna još uvijek otvorena pitanja i pokazati koliko toga tek trebamo otkriti. Brojni predmeti kojima danas raspolažemo potječu iz starijih ili slučajnih nalaza, često bez pouzdanog arheološkog konteksta, zbog čega su nova sustavna istraživanja iznimno važna za razumijevanje prošlosti ovoga prostora. Upravo je to jedna od najvažnijih poruka izložbe i kataloga „DELMATI – Između mita i stvarnosti“: potaknuti na nova, sustavna istraživanja Delmata, jer cilj nije zaključiti priču o njima, već otvoriti prostor za nova pitanja, nova otkrića i potpunije razumijevanje zajednice čije ime i danas živi u imenu Dalmacije.

 

Otoci i sveci – pogled na samostane i svetišta istočnog Jadrana

Drugi dio programa donio je predstavljanje kataloga „Otoci i sveci. Samostani i svetišta na istočnoj obali Jadrana od sv. Jeronima do Grgura VII.“ Publikacija prati istoimenu izložbu i otvara pogled prema istočnoj obali Jadrana kroz samostane, svetišta i sakralnu baštinu te povijesne procese koji su oblikovali ovaj prostor. O nastanku kataloga, njegovim temama i istraživanjima objedinjenima u publikaciji govorili su dr. sc. Nikolina Uroda i dr. sc. Trpimir Vedriš.

Dva predstavljena kataloga pritom pokazuju i koliko je katalog izložbe više od njezina popratnog izdanja: izložba je vremenski ograničena, dok knjiga trajno bilježi rezultate istraživanja, stručne interpretacije i znanje okupljeno tijekom njezina nastanka.

Vjesnik 115/1–2 – izdanje posvećeno Arsenu Duplančiću

Posebno mjesto u današnjem programu zauzeo je 115. broj Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku, objavljen kao dvobroj 115/1–2.

Jedan od najdugovječnijih hrvatskih arheoloških časopisa ovim je izdanjem dobio i posebno osobnu dimenziju: dvobroj je posvećen Arsenu Duplančiću, dugogodišnjem knjižničaru i muzealcu Arheološkog muzeja u Splitu. Duplančić je u Arheološkom muzeju u Splitu bio zaposlen od 1981. godine do umirovljenja 2022. Tijekom desetljeća stručnog i znanstvenog rada objavio je više od 270 radova, a njegov je istraživački interes obuhvatio povijest Splita, Salone, Kaštela i Trogira, kao i povijest samog Arheološkog muzeja u Splitu. Stoga ovaj dvobroj nije samo zbirka stručnih i znanstvenih tekstova, nego i izraz zahvalnosti, priznanja i prijateljstva čovjeku čija je briga o knjigama, znanju i baštini bila mnogo više od posla, bila je način života.

O Arsenu Duplančiću, njegovu radu i tragu koji je ostavio ne samo u Arheološkom muzeju u Splitu već i općenito u kulturnom, stručnom i znanstvenom prostoru govorio je prof. dr. sc. Ivo Babić. Prvi dio dvobroja, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 115/1, predstavio je prof. dr. sc. Joško Belamarić, dok je Vjesnik 115/2 predstavio izv. prof. dr. sc. Tomislav Fabijanić.

Knjige kao trajni dio muzejskog rada

Današnjim programom Arheološki muzej u Splitu predstavio je različite segmente svoje izdavačke djelatnosti; od opsežnih kataloga izložbi do znanstvenog časopisa i još jednom podsjetio na važnu ulogu muzeja kao mjesta u kojem se baština ne samo čuva i izlaže, nego istražuje, interpretira, objavljuje i prenosi dalje.

Ovogodišnje sudjelovanje Arheološkog muzeja u Splitu u Knjizi Mediterana bilo je podijeljeno u dvije programske cjeline. Nakon programa „Knjige koje vode u muzej“, održanog 5. listopada i posvećenog dječjim muzejskim publikacijama i njihovoj primjeni u odgoju i obrazovanju, današnje predstavljanje otvorilo je drugi segment muzejskog nakladništva; stručna i znanstvena izdanja namijenjena stručnoj, akademskoj, ali i široj zainteresiranoj javnosti, jer baština ne ostaje sačuvana samo u kamenu, arheološkim predmetima i muzejskim vitrinama. Čuvamo je i riječima, istraživanjima i knjigama u znanju koje ostaje trajno.